Građani Republike Srbije, na opštim izborima u nedjelju 3. aprila, biraće predsjednika, poslanike u Skupštini i lokalno rukovodstvo u 12 opština i 2 grada, uključujući i Beograd.

Političke partije su ušle u završnu fazu predizborne kampanje u kojoj su javnosti predstavile svoje programske odrednice. Stranka koja, deceniju unazad, uliva ubjedljivo najveće povjerenje građana Srbije je Srpska napredna stranka na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Politička teorija i praksa ukazuju nam da rezultate određene vlasti možemo da mjerimo, i da se odnosimo prema njenim nosiocima, na osnovu krajnjih socio-ekonomskih bilansa. Kada je riječ o srpskom narodu koji je, nakon raspada bivše Jugoslavije, u ogromnom broju ostao da živi izvan granica Republike Srbije, odnos zvaničnog Beograda prema njihovim pravima i potrebama, umnogome definiše status i reputaciju državnog rukovodstva.

No, krenimo redom.

Kada je riječ o unutrašnjoj reformskoj politici aktuelnog rukovodstva Republike Srbije na polju ekonomije i snaženja državne pozicije na geopolitičkoj mapi svijeta, primjećujemo određene konkretne aktivnosti i izrazito zapažene rezultate. Ovo su neki od njih.

Autoput Miloš Veliki
Poslednje četvorogodišnje fiskalne reforme prouzrokovale su kumulativni rast BDP-a od 17,2%. Prosječna plata u januaru iznosila je oko 630 evra, što je uvećanje za skoro duplo više u odnosu na 2014. godinu. Shodno UNCTAD podacima Srbija je privukla 57% svih direktnih stranih investicija u regionu za period 2016-2021. Izvoz robe iz Srbije za 9 godina povećan je sa 8.7 milijardi evra na 17 milijardi evra, što predstavlja skok od čak 95%. Trenutno se gradi 8 autoputeva i brzih cesti. Samo tokom prethodne godine pušteno je u pogon 18 fabrika, dok je još 6 započeto. Javni dug je spušten sa 78% na 58%, čime su ispunjena i rigorozna mastrihtska pravila o sigurnom spoljnjem dugu.

Interesanto je da je Srbija regionalni lider i po zlatnim rezervama. Podsjetimo, Srbija ima vlasništvo od 36 tona plemenitog metala, drugo mjesto na Balkanu je Severna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17 tona i BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora sa 1,09 tona. Na poslednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.

Vojska Srbije
Najvidljivije reforme su, prema mnogim analitičarima, sprovedene u Vojsci Srbije, što je, dominantno, uslovljeno značajnim povećanjem vojnog budžeta. Primjera radi, vojni budžet Srbije za 2022. godinu iznosi 1,123 milijarde evra što je, svakako, najveće uvećanje vojnog budžeta u regionu. Najviše novca će otići na naoružanje i vojnu opremu (NVO).

Intenzivne aktivnosti srpske diplomatije po pitanju očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Republike Srbije i sabotiranja protivpravnih aktivnosti nelegalnih predstavnika privremenih prištinskih institucija u pogledu međunarodnog priznanja Kosova* itekako su urodile plodom. U prethodnih nekoliko godina čak 12 država članica UN je povuklo priznanje samoproglašenog Kosova*, čime je, po prvi put, prosta većina u Ujedinjenim nacijama (97 naspram 96) protiv nelegalne separacije južne srpske pokrajine, dok se, u dogledno vrijeme očekuje još ovakvih slučajeva. S druge strane, djelovanje u pravcu dodatnog, sistemskog osnaživanja narativa o Kosovu i Metohiji kao istorijskom i duhovnom jezgru srpske državnosti i tradicije, itekako je favorizovan preko medija, školskih udžbenika i slično. Kultura sjećanja i pomeni srpskih stradanja, žrtava, ali i pobjeda, predstavlja svojevrsni državni projekat, a manifestacije organizovane tim povodom predstavljaju događaje na kojima se, za razliku od „petooktobarskih uzurpatora državne“, okuplja cijelokupno državno rukovodstvo Republike Srbije, ali i politički predstavnici Republike Srpske i Srba iz Crne Gore.

Obilježavanje 25 godina od egzodusa Srba: Svijeće i vijenci za žrtve “Oluje” :: Semberija INFO ::
Sa obilježavanja 25 godina od egzodusa Srba u zločinačkoj akciji „Oluja“

Kada je riječ o odnosu zvaničnog Beograda prema srpskom narodu iz regiona i dijaspori, ustavom obavezujuća briga Republike Srbije, rijetko je kada u prošlosti bila ispoljena na adekvatan i konkretan način, kao što je to slučaj za vrijeme političke neprikosnovenosti Aleksandra Vučića. Najmarkantniji događaj kada je državno rukovodstvo Srbije pružilo nedvosmilenu pomoć srpskom narodu oličen je u borbi vjerujućeg naroda u Crnoj Gori za očuvanje Srpske pravoslavne crkve, čija je istorijska i duhovna uloga, kao i nedvosmileni pravni položaj, osporen i na jedan brutalni i varvarski način napadnut od strane režima Mila Đukanovića.

Takođe, slučajevi konkretne pomoći regionu u vakcinama, prehrambenim proizvodima i, poslednji slučaj, višemilionske pomoći opštini Nikšić, predstavljaju događaje od velikog značaja i neupitne primjere odgovornog odnosa zvaničnog Beograda koji se u regionalnim okvirima afirmisao, sa punim pravom, kao lider.

Litije, ilustracija
Stoga, imajući u vidu sve što je postignuto na unutrašnjem i spoljno-političkom planu, a ništa manje bitno – imajući u vidu „glavnu konkurenciju“ koja dolazi iz razarajuće „dosovske“ ere opštedržavnog sunovrata i izdaje nacionalnih interesa, vjerujemo da Srbi iz Srbije, ali i iz regiona, neće imati nikakvu dvojbu kojoj će politici pružiti povjerenje u nedjelju.