Svjetska banka upozorila je da će globalni rast u 2024. godini biti usporen treću godinu zaredom, da će siromaštvo biti produženo, a nivo duga pogoršan u mnogim zemljama u razvoju.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da posljedice pandemije kovida 19, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljedinjh 30 godina.
Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 odsto ove godine. Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 odsto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 odsto, kada je došlo do oporavka nakon završetka pandemije.
U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebao da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine.
Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 odsto.
Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi.
“Bez velike korekcije kursa, dvijehiljadedvadesete će proći kao decenija propuštenih prilika”, istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit DŽil.
On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostaće zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.
