Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit pružaju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da mnogo komotnije, nego što je to do sada bio slučaj, sankcioniše političare i stranke za koje procijene da krše zakon i izborna pravila.
Sagovornici Srpskainfo bliski CIK, koji su insistirali na anonimnosti, između ostalog tvrde da nakon Šmitove odluke postoji realna mogućnost zabrane učešća na izborima pojedincima ili strankama pod optužbama da šire mržnju, ne poštuju Dejtonski mirovni sporazum ili pak zloupotrebljavaju javne funkcije i sredstva u predizbornoj kampanji.
– I u nekim ranijim izbornim ciklusima postojali su pritisci na CIK da interveniše i zabrani određenim političkim subjektima učešće na izborima. Šmitovom odlukom takve namjere jednog dijela međunarodne zajednice jedino mogu da budu “podebljane”, a CIK se daje mnogo više slobode da postupa po tom pitanju – ističu naši izvori.
“Jači” CIK
Inače, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović, pozdravio je juče, u ime tog tijela, izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, ocijenivši da se njima jačaju kapaciteti CIK.
– Ova rješenja su i te kako provodiva i ovaj CIK ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.
S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, poručio je da Šmitove izmjene Izbornog zakona neće vratiti kredibilnost izbornom procesu, niti će biti od krucijalne važnosti za zemlju, već će, kako je rekao, ojačati kompetencije CIK u kreiranju izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.
– Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga “pumpana” izvana biti kontraproduktivna – poručio je Špirić.
“Pravna nestabilnost”
Potpredsjednica HDZ BiH i kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima, Borjana Krišto, smatra da je odluka Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona još jedna u nizu onih koje, prema njenim riječima, destabilizuju političke prilike, unose pravnu nestabilnost i dovode u pitanje postojanje BiH kao suverene države.
– Ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za provođenje izbora koje je izabrano protivno zakonskoj proceduri, na netransparentan način – smatra Krišto.
Šmit je odlukom “podebljao” mogućnost CIK da sa liste skine stranku ili pojedinca koji krše zakon, povećao je za tri puta novčane kazne koje izriče CIK, precizirao zloupotrebu javnih resursa u kampanji, zabranio fiktivno predstavljanje u biračkim odborima, detaljno naveo sve vrste medija u kampanji…
