Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je danas da Milorad Dodik, predsjednik RS ”svjesno ne razumije Dejtonski sporazum” i da ”krši” njegovu poziciju.
”To je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Iako je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš jasno odgovorio na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o mom izboru, Dodik to ne priznaje. Visoki predstavnik ostaje institucija međunarode zajednice u cilju obezbeđenja mira u BiH i ja to ozbiljno shvatam. Dodiku i njegovim prijateljima želim da kažem da je bolje da mu prijateljski objasne kakva je realnost, jer radi na tome da postane nepodnošljiv u političkom smislu. Neka Dodik ne potcjenjuje odlučnost međunarodne zajednice”, rekao je Šmit, a prenosi “Glas Amerike”.
On je naveo da je, prema Dejtonskom sporazumu, BiH ”nosilac međunarodnih nadležnosti, a ne RS, FBiH ili Distrikt Brčko”.
”Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na entitet. Dodik na taj način ne prihvata, odnosno krši moju i poziciju moje službe”, rekao je Šmit.
Na konstataciju novinara da je podizanje optužnice protiv Milorada Dodika komentarisao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović riječima da Šmit koristi svoja ovlašćenja kako bi zaštitio sebe, Šmit je rekao da mu je takva tvrdnja više zbunjujuća nego logična.
”Svaki predsjednik zemlje članice Evropske unije ili drugih država zaslužuje poštovanje. To ne mogu da kažem za svako mišljenje koje pročitam. Njegova tvrdnja mi je više konfuzna, nego logična”, rekao je on.
Upitan da li će uvažiti zahtjev Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) i sankcionisati predsjednika skupštine RS Nenada Stevandića zabranom obavljanja bilo koje političke funkcije jer je uvršten na američku crnu listu zbog podsticanja donošenja zakona kojim se nepoštuju odluke visokog predstavnika, Šmit je istakao da je o tim pitanjima govorio 11. jula u Srebrenici i da treba provjeriti Stevandićevu ulogu za vrijeme rata.
”Zajednički moramo postići da ljudi koji su počinioci krivičnih djela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida, ne mogu biti na javnim pozicijama u BiH. Tu mjeru treba primijeniti na svakoga, kada je riječ o ponašanju bilo koga iz perioda rata, pa i na Stevandića”, rekao je Šmit.
Na pitanje da li je to što je Evropska komisija odobrila četiri projekta vrijedna 298 miliona evra za BiH, pri čemu nijedan projekat nije namijenjen RS, neki vid finansijske izolacije i kazne, Šmit je ocijenio da se te sankcije ne odnose na ljude nego na Dodika i njega treba da nateraju na konstruktivno ponašanje.
”To je strategija i Nemačka se veoma jasno pozicionirala po tom pitanju, pa tako nema novca za projekte u RS-u. To može da se promijeni kada se vidi konstruktivna saradnja, a pre svega ako je obezbijeđeno korišćenje tih sredstava u skladu s vladavinom prava”, rekao je Šmit.
