Kamatne stope na dječju oročenu štednju u bankama Srpske iznose do 3,10 odsto i nešto su veće nego na klasičnu oročenu štednju.
Podsjećamo da je od 1. septembra na snagu stupio novi Porodični zakon Republike Srpske po kojem je za razročenje štednje neophodna saglasnost Centra za socijalni rad u vidu rješenja donesenog u upravnom postupku. Razlog je, kako kažu u Ministarstvu pravde RS, zaštita dječjih prava.
Podatak koliki je ukupan iznos dječje štednje je nedostupan javnosti, a u Agenciji za bankarstvo RS su nam rekli da ne posjeduju traženi podatak “jer on nije dio izvještajne osnove koju su banke dužne dostavljati Agenciji”.
Jedino je poznato da ukupna štednja stanovništva u bankama iznosi 2,39 milijardi KM, od čega je oko 1,7 milijardi KM na oročen period.
Dječja štednja je vrsta oročene štednje namijenjena djeci do navršene 18 godine, a otvara se na ime deponenta (roditelj, staratelj) uz ovlašćenje za djete koje je u trenutku zaključenja ugovora maloljetno. Po zakonu, osiguran pojedinačni iznos je do 50.000 KM depozita.
Roditelji koji otvaraju djeci štednju u bankama to uglavnom rade kako bi im obezbijedili novac ili dio novca neophodnog za dalje obrazovanje poslije srednje škole.
Informacija da je zakonski definisano da roditelji moraju imati odobrenje Centra za socijalni rad za razročenje novca sa dečje štednje je izazvala negodovanje.
Osim što pitaju zašto država pretpostavlja da će se neko drugi bolje brinuti o interesima njihove djece, imaju i tehnička pitanja koja očito nisu uzeta u obzir prilikom donošenja Porodičnog zakona.
– Kako da prebacim dječju štednju iz jedne banke u drugu ako je u drugoj veća kamata? Zar tu neće biti oštećeno djete ako to ne mogu da uradim? Ko se u Centru za socijalni rad razumije u to koja investicija je povoljnija – pitaju roditelji.
