Direkcija za ekonomsko planiranje BiH poslala je u Parlamentarnu skupštinu prognoze do 2025. godine u kojima predviđa poboljšanje gotovo svih ključnih ekonomsko-socijalnih parametara u zemlji.

Iako je dokument nastao u martu, dakle kada je svijet zbog ruskog napada na Ukrajinu već počeo da se mijenja pred našim očima, kada su sve prognoze postale negativne, u Direkciji su puni optimizma.

Prema njihovim riječima, do kraja 2022. može se očekivati realni ekonomski rast u BiH od oko 2,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomski rast
U periodu od 2023. do 2025, pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i „unutrašnjih dinamika u BiH“, očekuje se nastavak trenda ekonomskog rasta od oko 3,2 odsto na godišnjem nivou.

– Tokom ovog perioda očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni nosilac ekonomskog rasta. S druge strane, očekuje se stagnacija javne potrošnje – navodi se u dokumentu.

Projekcija industrijske proizvodnje u narednim godinama pokazuje da BiH „očekuje osjetniji ekonomski napredak“ u okviru kog bi industrijska proizvodnja imala centralnu ulogu.

– Očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju ekonomskog ambijenta koje proizvode nadležne institucije u BiH trebale dati mjerljive rezultate… Imajući u vidu sve navedene okolnosti, tokom ovog perioda očekuje se stopa rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje prema projekciji DEP oko šest odsto na godišnjem nivou – kažu iz Direkcije čiji je direktor Zoran Zeljko.


Kada je riječ o tržištu rada, i tu su nam dobri izgledi. Predviđa se povećanje zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih i povećanje prosječne plate od 6,3 odsto u 2022. Iduće godine, broj zaposlenih biće veći za 1,5 odsto, a prosječna neto plata za oko 3,1 procenat.

Niže cijene
Inflacija do kraja godine, prema procjenama DEP, biće oko šest procenata u odnosu na 2021. Za iduću godinu ovi stručnjaci predviđaju „stabilan rast cijena u BiH“ i smatraju da će na to uticati „oštar pad cijene sirove nafte koje bi od 2023. mogle imati silaznu pitanju sve do kraja projekcijskog perioda“.

Takođe, pozivaju se na procjenu Evropske centralne banke (ECB) da bi cijena sirove nafte iduće godine mogla pasti za 11,7 odsto u odnosu na ovu godinu.


– Pored toga, očekuje se smanjenje cijena hrane u posmatranoj godini, a inflacija u evrozoni bi mogla iznositi 2,1 procenat. Ako se pored navedenih eksternih parametara uzmu u obzir stabilne cijene hrane i komunalija u BiH, u 2023. se može očekivati inflacija od 1,8 odsto u odnosu na 2022. – piše u prognozama.

Rast cijena u 2024. i 2025. u BiH trebalo bi da bude samo do 1,7 odsto. Istina, DEP priznaje da najvažniji vanjski faktor koji može da utiče na ovakva predviđanja jesu odnosi između Rusije i Ukrajine.

DEP kaže da bi kreditni rast u BiH iduće godine trebao da bude 5,5 odsto, a godinu kasnije do 6,5 odsto. Povećanje ukupnog izvoza od 2023. do 2025. biće navodno po stopama većim od šest odsto, dok bi stopa uvoza bila povećana do najviše 4,6 procenata. Direktna strana ulaganja u 2025. trebalo bio da dostignu stopu od 2,2 odsto u odnosu na godinu ranije.

Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da su nerealne prognoze problem ne samo naših agencija i direkcija, nego i međunarodnih finansijskih institucija, poput Svjetske banke i MMF.

– Oni u svojim planovima i prognozama po pravilu postavljaju više ciljeve. To je uslovljeno i time da je optimizam jedan od važnih faktora napretka u privredi. Ako se očekuju optimistični rezultati u smislu privrednog rasta, onda će investitori dobijati psihološki podsticaj da se više zadužuju, da više ulažu. I tu je razumljiv njihov interes. Kada se suoče s realnim situacijama, naknadno prave korekcije svojih planova nekoliko puta godišnje – objašnjava Stanić za Srpskainfo.

Nerealne procjene
Što se tiče naših institucija, kao što je Direkcija za planiranje, kaže Stanić, oni prognoze prave uglavnom na godišnjem nivou.


– Mislim da su njihove prognoze o kojima govorite potpuno nerealne. Jedan aspekt jeste da oni ne uvažavaju ni postojeću situaciju, koja je ekonomski izrazito loša: ogromna stopa inflacije koja je prešla 11 odsto, privredni zastoji, problemi energetike, snabdijevanja proizvodima i hranom… Da su uvažili samo postojeće stanje, te njihove procjene i prognoze bile bi potpuno na nižem nivou – kaže Stanić.

Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti kako će se odvijati sukob u Ukrajini, a naročito kako će svijet izgledati nakon sukoba.

– Sigurno će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju sankcije, blokade, odluke EU o promjeni energetskih politika i da se uspostave normalni lanci snabdijevanja. Od toga zavisi privredni rast i razvoj, s obzirom da sada imamo takve restrikcije. Nemoguće je očekivati da će baš u tom planskom periodu o kome govori Direkcija doći do poboljšanja situacije. Možemo očekivati samo dalji pad privredne aktivnosti i životnog standarda na ovim prostorima – zaključuje Stanić.