Stranke iz Sarajeva, koje su proteklih sedmica vršile pritisak na Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona, sada upozoravaju da Šmit ne bi trebalo da interveniše.
Nakon što je iz krugova bliskih OHR-u naznačeno da bi Šmit zaista mogao djelovati, ali ne prema željama sarajevskih stranaka, pojavilo se negodovanje zašto se koriste bonska ovlaštenja i pozivi Šmitu da odustane od izmjena Izbornog zakona.
Tako su, naprimjer, u NiP-u izjavili da njima nije prihvatljivo da Šmit nametne suštinske izmjene Izbornog zakona.
“Put raspakivanja etničkog i približavanje ka građanskom modelu, uz uvažavanje svih specifičnosti BiH, najbolji je put za sve građane i narode kao i samu državu”, smatraju oni.
Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg, pak, većina hrvatskih stranaka ne priznaje kao legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, je juče izrazio sumnju prema Šmitovim namjerama i indirektno priznao da izmjene o kojima se govori ne bi išle u smjeru u kojem je on očekivao.
“Ako ćemo suditi na osnovu onoga što je bilo u medijima i onoga što se pojavljuje u medijima, to je podilaženje ovim politikama o kojima smo govorili. To je dalja podjela BiH po etničkom osnovu, to je dalja diskriminacija građana u FBiH pogotovo u pojedinim dijelovima, kantonima kako su oni to zamislili da računaju”, rekao je Komšić, kako prenose mediji.
Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je razgovarao sa Šmitom te da on ima dva cilja, da pomogne transparentnost izbornog procesa i deblokira FBiH, s čime se SDA slaže.
“A preko toga mislim da Šmit neće ići niti bi trebao ići. Dirati Ustav FBiH i zabraniti eventualno onima koji su manjine u pojedinim kantonima da budu predstavljeni u Domu naroda nije u redu”, ističe lider SDA.
Sudeći prema izjavi Gordana Grlić Radmana, ministra spoljnih poslova Hrvatske, ta zemlja gleda blagonaklono prema najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona.
“Želimo vidjeti da se svi osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda”, rekao je Grlić Radman.
Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, uputio je pismo Šmitu u kojem je od njega tražio da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.
“Princip čije ukidanje razmatrate uspostavlja perfektan balans između individualnih i kolektivnih prava, sudbonosni balans na kom BiH zasniva svoj identitet stotinama godina. Molim Vas nemojte ugroziti taj balans potezom svoje olovke”, napisao je Arnaut.
