Kineski predsjednik Xi Jinping je ove sedmice izjavio da će se bogatstvo u ovoj zemlji redistribuirati, i to, izgledno je, većim nametima za bogate i biznise.
Rukovodstvu vladajuće Komunističke partije je 17. augusta poručio da vlast mora vršiti podjelu bogatstva koja će biti “socijalno pravednije”, objavila je državna agencija Xinhua. Ocijenio je da je neophodno, kako je rekao, odgovorno regulisati pretjerano visoke prihode te ohrabriti one koji ih imaju i kompanije da dio bogatstva vraćaju društvu.
Xinhua nije objavila detalje o tome kako Jinping namjerava ostvariti ovaj cilj, ali je navela da bi vlast mogla promijeniti poreznu politiku ili nekim drugim načinom postići preraspodjelu bogatstva.
Pozvao je na “zajednički prosperitet”, a kako bi država bila, kako je kazao, u potpunosti razvijena, bogata i moćna do 2049. godine kada bi trebalo biti obilježeno 100 godina postojanja Narodne Republike Kine.
“Zajednički prosperitet je prosperitet svih ljudi. To nije prosperitet za samo nekoliko osoba”, izjavio je Jinping.
CNN piše da je sintagma “zajednički prosperitet” vrlo značajna u historiji Kine, a bivši čelnik ove zemlje Mao Zedong koristio ju je sredinom 20. stoljeća zalagajući se za radikalne ekonomske reforme koje su podrazumijevale razvlašćivanje zemljoposjednika i poljoprivrednika – ruralne elite.
Pod vladavinom Zedonga desile su se revolucionarne ekonomske i socijalne promjene. Njegova smrt 1976. godine je značila i kraj Kulturne revolucije. Zatim se pod vladavinom Denga Xiaopinga desila liberalizacija Kine.
Deng je “zajedničkim prosperitetom” nazivao socijalističku državu utemeljenu na tržišnoj ekonomiji, a to je značilo njeno otvaranje prema Zapadu. Prilikom jedne od posjeta rukovoditelja američkih kompanija 1985. poručio im je da se pojedini dijelovi Kine i pojedinci mogu obogatiti, ali da će potom pomoći drugima da se obogate te da će time ostvariti zajednički prosperitet.
Najmnogoljudnija država na svijetu se transformirala iz jedne od najsiromašnijih u drugu ekonomiju svijeta. Postala je globalna ekonomska i tehnološka sila. Sada je problem u velikom jazu između bogatih i siromašnih te između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, a na šta je upozorio i Jinping.
Vlast stvara pritisak na biznismene smatrajući ih odgovornim za ove velike razlike, a što je izazvalo bojazan među investitorima. Posljednji podaci pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te da je nezaposlenost najveća u posljednjih godinu dana. Ekonomisti su mišljenja da je to posljedica širenja delta soja koronavirusa, prirodnih katastrofa, rastući dužnički rizici i spomenuti pritisak na investitore, piše CNN.
