Da je Donald Tramp 2016. postao predsjednik SAD zahvaljujući, između ostalog, i lažnim vijestima i usmjeravanju javnog mnenja kroz toksično djelovanje na društvenim mrežama, već je poznata stvar. Ali manje je poznato da su ovi trendovi, već uveliko, prisutni i u BiH.

Mogu li, kako ih stručnjaci zovu, “neautentična ponašanja na internetu” uticati na rezultate predstojećih izbora u BiH? Sve su prilike da mogu.

Na to ukazuje i istraživanje Udruženja građana “Zašto ne”, provedeno u vrijeme opštih izbora u BiH 2018. godine.

– Istraživali smo komentare na jednom od najčitanijih portala u BiH i ispostavilo ispostavilo se da veliki broj tih komentara potiče od strane botova i trolova, odnosno sa profila koji se koriste uglavnom za ciljana komentarisanja s namjerom uticaja na percepciju javnosti o nekom političkom akteru – kaže Darko Brkan, predsednik UG “Zašto ne”.

FOTO: N1/SCREENSHOTFOTO: N1/SCREENSHOT
Ad
Dodaje da je teško izmjeriti koliko su ove aktivnosti uticale na rezultate izbora, ali je sigurno da su imale uticaja.

Brkan je jedan od eksperata koji su učestvovali u radu Foruma građana “Glas za odgovornost na mrežama”, održanog nedavno na Jahorini, s ciljem sprečavanja govora mržnje, uznemiravanja i širenja dezinformacija na društvenim mrežama u BiH.

Poseban fokus na skupu je usmjeren upravo na činjenicu da se u BiH bliže izbori i da je to vrijeme naročito rizično za širenje toksičnog djelovanja na društvenim mrežama, s ciljem uticaja na rezultate glasanja.

Kako je istakla Bojana Kostić, ekspert za društvene mreže iz Beograda, iskustva iz Srbije, ali i drugih zemalja regiona, svjedoče kako funkcioniše predizborna mašinerija u sajber prostoru.

Uoči izbora, kao pečurke poslije kiše, niču portali za jednokratnu upotrebu, koji bez impresuma i potpisa šire lažne vijesti o političkim protivnicima.

Neke od tih “vijesti” imaju samo jednu ulogu: da se prenesu na društvene mreže i da se tamo zapodjene kvazi rasprava, koji usmeravaju stranački trolovi i botovi – ljudi koji otvaraju na stotine lažnih profila, s ciljem da prikažu kako njihovi politički favoriti imaju veliku podršku i popularnost, odnosno kako “oni drugi” nisu omiljeni.

Sve su to oblici neautentičnog djelovanja na internetu, koja mogu imati veliki uticaj, pogotovo ako publika nije dovoljno medijski i digitalno pismena da bi mogla razaznati što je istina, a šta je naručen sadržaj ili komentar – objasnila je Kostićeva.

Kao primjer moćnog uticaja takvog djelovanja navela je primjer “farme lažnih portala”, koja je uoči američkih predsjedničkih izbora osnovana u makedonskom gradiću Velesu. Upravo iz Velesa su, preko više od 150 “portala” s adresama širom svijeta, u svijet puštene “vijesti” da je papa podržao Trampa i da Hilari Klinton “voli djevojčice”.

Ove, kao i mnoge druge senzacionalne i ekskluzivne “vijesti” su bile čista izmišljotina, ali rezultat tih laži je poznat.

Osnovano se sumnja da i stranke u BiH imaju svoje “farme” trolova, botova i lažnih portala, ali je takvu praksu teško razotkriti i dokazati, pogotovo zato što je BiH na marginama interesovanja vlasnika velikih društvenih mreža, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama i Tik Toka. Naprosto, suviše smo mali da bi se ozbiljno bavili nama.