Federalna služba bezbednosti Rusije navela je da iza ubistva ruske novinarke Darije Dugine stoje ukrajinske specijalne službe.

Kako navode, ubistvo je počinila državljanka Ukrajine Natalija Vovk, koja je sa ćerkom doputovala u Rusiju 23. jula.

“Ubistvo novinarke Darije Dugine je rasvetljeno, pripremile su ga ukrajinske specijalne službe, izvođač je državljanka Ukrajine Natalija Vovk, koja je nestala posle zločina u Estoniji.”

To je ruskoj agenciji Tas u ponedeljak saopšteno u Centru za odnose sa javnošću (CSP) FSB Rusije.

“Kao rezultat kompleksa hitnih operativno-istražnih mera, Federalna služba bezbednosti je rešila ubistvo ruske novinarke Darije Dugine, rođene 1992. godine”, naglasila je služba. Specijalna služba je utvrdila da su „zločin pripremile i počinile ukrajinske specijalne službe“, a njegov izvršilac je državljanka Ukrajine Natalija Pavlovna Vovk, rođena 1979. godine.

U Rusiju je stigla 23. jula 2022. zajedno sa ćerkom Sofijom Mihajlovnom Šaban, rođenom 2010.

“Na dan ubistva Vovk i Šaban su bile na književno-muzičkom festivalu Tradicija, gde je Dugina bila počasni gost”, saopštio je FSB.

Rečeno je da je Natalija Vovk iznajmila stan u istoj zgradi u kojoj je Dugina živela da bi se informisala o njenom načinu života. Rečeno je da je počinilac koristio mini kuper, pri čemu je vozilo ulazilo u Rusiju sa tablicama Donjecke Narodne Republike, a korišćene su registarske tablice Republike Kazahstan dok se vozilo koristilo u Rusiji, kao i ukrajinske tablice kada je napuštala zemlju, preko Pskovske oblasti, i otišla u Estoniju.

“Na dan ubistva, Vovk i njena 12-godišnja ćerka prisustvovale su književno-muzičkom festivalu Tradicija, gde je Dugina bila kao počasni gost”, saopštio je FSB.

Prema njihovom izveštaju, posle eksplozije auta koji je vozila Dugina, Natalija Vovk i njena ćerka su napustile Rusiju, preko Pskovske oblasti i otišle u Estoniju. Služba bezbednosti je saopštila da je svoje informacije o istrazi prenela Istražnom komitetu.

U subotu uveče, u pokretu je izgoreo automobil kojim je, prema podacima istražnih organa, upravljala novinarka i politikolog Darija Dugina.

Ona je preminula na mestu. Prema preliminarnoj verziji, eksplodirala je eksplozivna naprava postavljena u automobilu.

Oglasio se i Aleksandar Dugin: Ubili su je pred mojim očima
Aleksandar Dugin, otac Darje Dugine rekao je da je smrt njegove ćerke teroristički čin.

On je rekao je da su je neprijatelji Rusije podlo, tajno ubili i da Darja nikada nije pozivala na nasilje i rat, prenosi RIA RU.

“Kao što svi znate, usled terorističkog napada nacističkog ukrajinskog režima, 20. avgusta, pri povratku sa festivala “Tradicija” kod Moskve, moja ćerka Darja Dugina je brutalno ubijena pred mojim očima. Bila je lepa pravoslavna devojka, rodoljub, vojni dopisnik, filozof. Nkeni govori i izveštaji su uvek bili duboki, opravdani i uzdržani. Nikada nije pozivala na nasilje i rat. Bila je zvezda u usponu na početku svog putovanja. Neprijatelji Rusije su je podlo, tajno ubili”, naveo je Dugin.

Saučešće Putina
Predsednik Rusije Vladimir Putin uputio je saučešće porodici ubijene novinarke Darije Dugine.

Kako prenose ruski mediji, Putin je to ubistvo nazvao “podlim i okrutnim zločinom”.

Zamenili automobile
Darija Dugina stradala je na mestu nakon što je eksplodirao automobil marke “tojota”. Nesreća se dogodila blizu Moskve, u mestu Baljšoje Vjazemi, gde su Dugina i njen otac učestvovali na jednom tradicionalnom događaju koji se svake godine organizuje u čast ruskog pesnika Aleksandra Puškina, koji je nekada odsedao u tom mestu.

Dugina, koja je ponekad koristila i prezime Platonova, bila je novinarka i podržavala je invaziju Rusije na Ukrajinu. Ranije ove godine našla se na listi sankcija Velike Britanije i SAD, jer su je te zemlje optužile da “doprinosi dezinformacijama na internetu u vezi sa ruskom invazijom”, a u jednom tekstu je napisala da će “Ukrajina nestati ako postane NATO članica”.

U maju, rat u Ukrajini je opisala kao “rat civilizacija”, i rekla kako je ponosna što su i ona i njen otac pod zapadnim sankcijama. Nazivala je događaje 2014. godine u Ukrajini, odnosno Majdanske proteste, “otvaranjem vrata za uspostavljanje direktne globalističke diktature nad Ukrajinom”, i govorila da će “Rusija dodatno napredovati jer nalazi nove partnere zbog zapadnih sankcija”. Bila je protiv zapadnih medija koji, kako je rekla, “demonizuju Moskvu a podržavaju Kijev”.

“Istražitelji veruju da je ovaj zločin unapred planiran i da je u pitanju naručeno ubistvo. Eksplozivna naprava postavljena je sa donje strane automobila, i to sa vozačeve strane. Pokrenuta je istraga o ubistvu”, saopštio je ruski istražni komitet na svom kanalu na Telegramu.

Andrej Krasnov, lider građanskog pokreta Ruski horizont i bliski prijatelj porodice Dugin, rekao je za agenciju Tas da je Darija zapravo bila u automobilu svog oca, a da je on bio u drugom vozilu, pa se zbog toga smatra da je sam Dugin bio zapravo meta napada.

Ko je bio Aleksandar Dugin
Aleksandar Dugin jedan je od uticajnijih mislilaca savremene Rusije, koga zapadni mediji nazivaju i “Putinovim mozgom”. Njega brojni zapadni komentatori i autori opisuju kao ključnog “idejnog saradnika” ruskog predsednika, a tokom ukrajinske krize 2014. godine Dugin je pružao podršku proruskim separatistima i otvoreno je kritikovao Putina što ne vrši invaziju na Ukrajinu. Zbog podrške proruskim separatistima zabranjen mu je ulazak u SAD i Kanadu.

Duginovu filozofiju predstavio je Entoni Miler u tekstu za “Euroasia Review”. On ističe da su prema Duginu Rusi “eshatološki izabrani” i da oni moraju da se suprotstave lažnoj veri, pseudoreligiji zapadnog liberalizma i širenju tog zla: modernizmu, sajentizmu, postmodernizmu i novom svetskom poretku. Miler ruskog filozofa označava kao “mentora” ruskog predsednika, a dodaje da on vidi Rusiju kao “stožernu oblast” koja mora da povrati poziciju u srcu evroazijskog kontinenta.

Kako kaže, za Dugina Amerika predstavlja pretnju ruskoj kulturi i ruskom identitetu. Miler citira i njegove reči: “Snažno verujem da je modernizam apsolutno pogrešan i da je sveta tradicija pravi put. SAD je manifestacija svega što mrzim – modernizma, zapadizacije, unipolarizacije, rasizma, imperijalizma, tehnokratije, individualizma i kapitalizma”.

Zanimljivo je da Dugin nema formalnu poziciju u Vladi Rusije, a njegove izjave o predsedniku Putinu su često bile kontradiktorne. Međutim, kako se navodi u radu Alana Ingrama “Aleksandar Dugin: Geopolitika i neofašizam u postsovjetskoj eri”, od kada je Vladimir Putin došao na mesto predsednika, Duginov uticaj je porastao, a ruska zvanična evroazijska orijentacija je konsolidovana. “Vašington post” ocenjuje da je Kremlj usvojio Duginovu retoriku i da su odjeci njegove misli u Putinovim nedavnim govorima o odgovarajućem mestu Rusije u svetu bili “nepogrešivi”.

Za razliku od medija na Zapadu, ruski mediji ne smatraju Dugina previše uticajnim na državnu politiku iako ne spore da je savetovao brojne političare. Smatraju da Dugin nije toliko blizak predsedniku Putinu koliko se to na Zapadu smatra i to objašnjavaju činjenicom da nikada nije imao neku zvaničnu funkciju.

Takođe, navode da su Duginovi stavovi previše radikalni čak i za ruske nacionaliste i da je to razlog zašto mu je 2014. rektor Moskovskog državnog univerziteta ukinuo profesuru i smenio ga s mesta šefa Odeljenja za sociologiju i međunarodne odnose uz obrazloženje da je univerzitet mesto za nauku, ne za politiku. Sam Dugin je to u javnosti objašnjavao “uticajem nekih liberalnih i atlantističkih krugova”.