U Muzeju Hercegovine otvorena je izložba “Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, autora Ane Ranković i Aleksandra Marušića iz Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca.

Izložba prati život kraljice Drage Obrenović, unuke Nikole Milićevića Lunjevice, jednog od bliskih saradnika kneza Miloša Obrenovića i supruge Aleksandra Obrenovića, posljednjeg kralja iz ove srpske dinastije.

Prema riječima jednog od autora izložbe i direktora Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca Aleksandra Marušića, ovom izložbom pokušala se ispraviti istorijska nepravda nastala nakon Majskog prevrata i dato je novo svjetlo na ličnost kraljice Drage, jedne od najobrazovanijih žena toga vremena u Srbiji. 

“Ovaj naslov je iz razloga što je Draga rođena u Gornjem Milanovcu 1866. godine i to je vezano za prvi dio naziva izložbe. Drugi dio naziva izložbe (Između slave i anateme) je zbog toga što je Draga Mašin jedna od najkontroverznijih ženskih ličnosti i za nju se veže dosta toga lošeg i teškog. Našim izučavanjem njenog života shvatili smo da to nije bilo baš sve crno kako je prikazano, već su mnogi željeli da peru svoje biografije i da otklon od nje i njihov odnos prema njoj dok je bila živa. Zato smo i dalli naslov između slave (za života) i anateme (sve što je sljedilo nakon 29.  maja 1903. godine, a ticalo se nje”, objasnio je Marušić.

Prema riječima Marušića, Srbi imaju pogrešno mišljenje o kraljici Dragi Obrenović jer se sistemski oblikovala slika o njoj nakon Najskog prevrata. 

“Izgleda da je njen najveći zločin u tom trenutku bio što ne može da rodi, a to po sebi nije zločin. Smatralo se da da bi se sva krivica svalila na nju kada bi se potencirala njena bludna prošlost, a to nije nikada dokazano. Tako da je najlakši način sve što se desilo tog maja opravdati da je ona kriva što je nestala dinastija Obrenović sa istorijske scene. Srbije i srpskog naroda”, kaže Marušić.

Autor izložbe kaže da je motiv ove izložbe da se strogo kroz biografski, hronološki i, prateći njeno porijeklo (po ocu i majci), znanje francuskog i njemačkog jezika, njeno pisanje, obrazovanje i njene moralne karakteristike prikaže njena ličnost.

“Moralne karakteristike nisu mogle biti takve kakve ih protivnici prikazuju jer kraljica Natalija je bila jako konzervativna žena (ne bi mogla Draga Mašin postati dama kraljice Natalije). Taj pozitivni dio željeli smo da istaknemo kao što je i financirala mnoga kulturna udruženja, pisce. Njena lažna, neuspjela trudnoća govori o tome da je i ona satkana kao i mi od vrlina i mana”, pojasnio je Marušić.

Izložba će posjetiocima biti dostupna do 12. maja 2022. godine.

Trebinje Live