Američki Senat odobrio je rezoluciju o ratifikaciji članstva Finske i Švedske u NATO, čiji je cilj da se ojača Alijansa u vrijeme kada traje rat u Ukrajini.

Podršku ratifikaciji dokumenata o pristupanju dvije zemlje NATO dalo je 95 senatora, dok je jedan bio protiv.

Time je značajno nadmašena dvotrećinska većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju pristupnih dokumenata, prenosi Rojters.

Senatori obje partije, i demokrata i republikanaca, snažno su podržali članstvo Finske i Švedske u NATO, opisujući ih kao važne saveznike čije moderne vojske već blisko sarađuju s NATO.

“Ovim istorijskim glasanjem šalje se važan znak održive, dvostranačke posvećenosti SAD NATO-u i osiguravanja da je naša Alijansa spremna da odgovori na izazove današnjice i sutrašnjice”, naveo je američki predsjednik Džozef Bajden u saopštenju.

Jedni koji je glasao protiv bio je republikanac Džoš Holi.

Nakon što Senat odobrio protokole o pristupanju dvije zemlje NATO-u, predsjednik SAD treba da potpiše instrument ratifikacije sporazuma, rekao je portparol Stejt departmenta za Si-En-En.

Švedska i Finska podnijele su zahtjeve za članstvo u NATO kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu 24. februara.

NATO je formalno pozvao dvije zemlje da se pridruže savezu krajem juna, ali pristup Finske i Švedske moraju da ratifikuju parlamenti svih 30 država članica kako bi one bile zaštićene u skladu s članom pet, odbrambenom klauzulom NATO koja podrazumijeva da je napad na jednog od saveznika, napad na sve.

Proces ratifikacije mogao bi da traje do godinu dana.