Iako broj slučajeva u Evropi trenutno ne raste ipak se očekuje da će na zimu brojke biti veće nego sada.

To je danas rekao direktor kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji i izaslanik za Zapadni Balkan dr Fabio Skano.

U intervjuu za Tanjug Skano je istakao važnost individualne odgovornosti kad je reč o epidemijskim merama.

“Ja ću sada skinuti masku, jer sam se pre par sati testirao kako bih došao na ovaj razgovor. Bio sam negativan, a svi drugi u prostoriji nose masku i zato bih želeo da istaknem značaj individualne odgovornosti i nošenja maske u zatvorenom prostoru”, poručio je Skano. Na pitanje da li se očekivao ovakav talas u Evropi, Skano kaže da je u evropskom regionu od početka juna došlo do povećanja broja zaraženih od korone i to novim varijantama BA.5 i BA.4, kod kojih je primetno brže širenje u poređenju sa drugim varijantama.

“Broj slučajeva u evropskom regionu više ne raste, ali se zaraza širi ka istoku kontinenta. Takođe smo primetili udvostručen broj hospitalizacija, ali u poređenju sa utrostručenim slučajevima novozaraženih i nije značajno to povećanje pacijenata na intenzivnoj nezi, a to je zahvaljujući vakcinaciji”, ističe Skano.

Dodao je da su sve zemlje u zapadnoj Evropi koje su imale visoku stopu vakcinacije izbegle veliki broj pacijenata na intenzivnoj nezi to nedvosmisleno ukazuje na značaj vakcinacije.

“To je jedini način da se izbegne smrtni ishod i da se spreče nove varijante virusa. Na južnoj hemisferi vidimo povećan broj zaraze gripom, stoga možemo zaključiti da ćemo tokom zime imati rast brojki iako je sada stao taj rast”, kazao je Skano.

Dodao je da je potrebno pripremiti se za jesen i za zimu i to pre svega putem vakcinacije kako bi se zaštitili i građani, ali i zdravstveni sistemi.

Govoreći o epidemijskoj situaciji u Srbiji, Skano kaže da je trenutnih 6.000 novozaraženih brojka koja je tri puta veća nego poslednje sedmice juna, ali uverava da je situacija u našoj zemlji slična evropskom proseku.

“U ovom trenutku jeste povećani broj novozaraženih u Srbiji i ne znamo sa sigurnošću koliko će to da traje. Ono što je drugačije u Srbiji to je što je broj hospitalizovanih veći od evropskog proseka, a to je upravo zbog izostanka dovoljnog broja vakcinisanih. Vakcinacija štiti od toga da će zaraženi završiti u bolnici, jedina dobra stvar je što se nije povećao broj prijema na intenzivnu negu ni u Srbiji, a to je rezultat toga što su u najvećoj meri u Srbiji vakcinisani stariji građani. Ovo je odličan pokazatelj i poziv ljudima da se vakcinišu i time zaštite i sebe i celo društvo”, poručio je direktor SZO u Srbiji.

Kada je reč o varijanti koja je dominantna i u Evropi i u Srbiji se vidi da su BA.4 i BA.5 preuzele primat od omikrona.

“To vidimo po lakoći kojom se prenose, i poslednjih mesec i po dana smo razgovarali sa zdravstvenim institucijama koje su to potvrdile. Kada je u pitanju klinička slika za sada je lakša, kao i kod omikrona, međutim, ne govori se dovoljno o produženom kovidu koji može da nastupi kao posledica preležane korone. Vakcine sprečavaju stvaranje produženog kovida i mnogo je bolje da se zaštitimo kada već postoji način”, rekao je Skano.

Na pitanje koliki rizik predstavlja nova “Kentaur” varijanta, Skano ukazuje na to da je ona samo jedna od varijanti o kojima treba brinuti, te da je do sada registrovan u 12 zemalja u svetu od kojih je sedam u Evropi.

“I dalje ga proučavamo, ne znamo koliko će se širiti, to pratimo. Ono što znamo jeste da izgleda da nije ozbiljnija varijanta od trenutne dve dominantne. Takođe, sada znamo mnogo više o tome šta treba uraditi, kako i kada reagovati, a i zaposleni u zdravstvu su mnogo više obučeniji sada, nego na početku pandemije”, objasnio je. Kada je reč o kentaur varijanti, to je samo jedna o kojoj treba brinuti. Ovo je virus koji vrlo lako mutira, što se više širi, logično, ima i više mutacija.

Stoga je jako bitno smanjiti stopu širenja, naveo je Skano i poručio da SZO globalno očekuje da će biti povećan broj slučaja tokom zime i da je sada trenutak da se počne sa pripremama za jesen i zimu.

“Moramo pre svega da promenimo percepciju ljudi, a vidimo kako se ona sama menja kada cifre krenu da rastu. Mi vidimo mestimično povećanje vakcinisanih, što se tokom leta i očekivalo, ali moramo da apelujemo i na individualnu odgovrnost koja podrazumeva, pre svega, nošenje maski”, kazao je.

Na pitanje da li se očekuje povratak epidemijskih mera, Skano odgovara da je to individualni pristup svake zemlje u zavisnosti od epidemijske situacije koja se u njoj odvija.

“Kovid nije nestao, on je tu i uvek može da se vrati. Ne treba neko da nam kaže da nosimo masku da bismo znali da treba da se zaštitimo u trenutku kada raste broj novozaraženih. Potrebno je komunicirati, pružiti činjenice i proverene informacije. Biće potrebno preduzeti neke mere kada se veliki deo života premesti u zatvorene prostore, pre svega povratak dece u škole”, istakao je dr Skano.

On naglašava da SZO kao prioritet u Srbiji stavlja vakcinaciju, te da u vezi sa time kancelarija te organizacije u Srbiji zajedno sa USAID-om i Vladom Srbije pokreće kampanju koja će, kako objašnjava, koristiti nauku da se analiziraju potrebe zajednica kako bi se ljudi pozvali na vakcinaciju.

“Takođe, u sklopu kampanje sarađujemo i sa Ministarstvom zdravlja kao i sa opštinama koje imaju najmanju stopu vakcinacije u Srbiji, njih 45, kako bi videli koje su brige, strahovi i nedoumice tih ljudi, kada je reč o vakcini”, pojasnio je.

Dodao je da SZO u Srbiji radi i sa ljudima na terenu, medicinskim radnicima i civilnim društvom, a sve u cilju da bi se, kako kaže, ljudima pružile prave informacije u vezi sa vakcinacijom.

“Sarađujemo sa 45 opština i dosta toga radimo putem kampanja, jedna od njih će biti uskoro pokrenuta, a radimo i na informacijama jer znamo koliko je bitno da informacije budu proverene i potkrepljene činjenicama. Sve to radimo kako bismo se pripremili za zimu, jer sada je pravo vreme da uložimo veći napor i prilagodimo odgovor za ono što nas čeka na najbolji način. Sada znamo šta funkcioniše i to treba da iskoristimo”, zaključuje Skano.