Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija jutros je rano ušao u zgradu OHR-a u Sarajevu, što izaziva kritike domaćih zvaničnika i političkih predstavnika. S obzirom na predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti UN 31. oktobra, jasno je da je Lagumdžija došao na konsultacije kod Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, umjesto da se konsultuje sa članovima Predsjedništva BiH, koje je ustavno nadležno za spoljnu politiku.
Ambasadorka BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica ocijenila je da ovaj potez predstavlja nastavak urušavanja ustavnog poretka i soliranja u diplomatsko-konzularnoj mreži, ističući da se Lagumdžijino ponašanje u Sarajevu često „oprašta“ ako je u skladu s antisrpskim stavovima.
I poslanici SNSD-a ističu da ovakav postupak potvrđuje da Lagumdžija ne radi u interesu BiH, već po nalogu bošnjačkog člana Predsjedništva i stranih predstavnika. Miroslav Vujičić smatra da ovakvi potezi dodatno narušavaju princip konsenzusa tri konstitutivna naroda i dva entiteta, te upozorava da dok se ne poštuju stavovi svih naroda, politički napredak u BiH neće biti moguć.
Ambasador u Srbiji Aleksandar Vranješ ocenio je da je Lagumdžija priredio „novi diplomatski skandal“ i pokazao da ne priznaje Predsjedništvo BiH kao instituciju zaduženu za spoljnu politiku, već delegira taj status nelegalnom protektoru. Prema njegovim riječima, ovakav potez empirijski pokazuje kako se u praksi vidi funkcionalnost BiH – država kojom dominira stranac, umjesto domaćih političara.
Poslanik SNSD-a Milorad Kojić ukazao je da Lagumdžija zloupotrebljava diplomatsku funkciju za sprovođenje interesa jednog naroda, dok Srbi i Hrvati bivaju marginalizovani. „Oni se dogovaraju sa bošnjačkim članovima Predsjedništva i visokim predstavnikom, dok ustavna legitimnost konstitutivnih naroda ostaje ignorisana“, poručio je Kojić, dodajući da ovakvo ponašanje podstiče težnju ka unitarnoj BiH.
Jutrošnji odlazak ambasadora Lagumdžije u OHR, umjesto konsultacija sa Predsjedništvom BiH, ocenjen je kao nastavak soliranja i ignorisanja ustavnih nadležnosti, što dodatno podgrijava napetosti u političkom sistemu BiH i skreće pažnju na problem instrumentalizacije diplomatskih funkcija u interesu pojedinih političkih aktera.
