Na gradilištima se sve češće čuje turski jezik. U prodavnicama i marketima morate da se okrećete oko sebe da biste dozvali radnika, ako trebate pomoć. Ugostitelji su na mukama jer konobara nema. Naši radnici, iz koje god branše da su, traže petama vjetra u potrazi za boljim platama i uslovima, a radne dozvole izdajemo strancima.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, od 1. januara do 30. juna, u Filijali Banjaluka važeće su bile 333 radne dozvole strancima, najčešće izdate državljanima Turske, Srbije, Albanije i daleke Kine. Od tog broja, 167 građevinaca imalo je dozvolu da radi u Banjaluci.

Sve se nagomilalo
Izgleda da nema naselja u kojima na gradilištima nećete čuti strani jezik. Na jednom od njih, u naselju Nova Varoš, već neko vrijeme angažovani su Turci. Radi se o muškarcima srednjih godinama, ima i mlađih. Kako pričaju mještani, građevinci stižu rano ujutro, dovoze ih kombijem, vrlo su vrijedni, pa rade i kada sunce najjače prži.

– Kada imaju pauzu, posjedaju pod drveće. Često čujemo kako se smiju, ali ne razumijemo o čemu pričaju – kaže jedna mještanka Nove Varoši.

Odlazak domaćih radnika iz zemlje godinama je neminovnost, a taj trend vjerovatno će još dugo trajati. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i komunalnih djelatnosti RS, kaže da bi najavljeno sklapanje sporazuma između BiH i Slovenije, koje podrazumijeva određene pogodnosti za radnike, samo dodatno povećalo odliv radne snage. Smatra da je zemlja na velikom gubitku, jer ovdje su vrijedni ljudi, dobri i kvalifikovani radnici.

– U početku su ljudi odlazili zbog malih plata, ali sada je tu više razloga. Opšti uslovi, zaštita na radu, odnos poslodavaca prema radnicima, koji je katastrofalan. Imamo informacije da se ljudima nude bolje plate, ali oni to više ne žele, odlaze. Sada se nagomilalo sve – kaže ona za Srpskainfo.

Zemlja staraca
Prema njenim riječima, dosadašnje brojke govore da najveći broj građevinaca odavde odlazi za Sloveniju.

Situacija je jako loša. Ne odlazi samo jedan član porodice, već svi. Odlaze djeca, koja će tamo ostati. Ostaćemo zemlja staraca, a niko o tome ne vodi računa i ne razmišlja o tome – upozorava ona.

Banjaluka danas ima problem i s nedostatkom radne snage u ugostiteljstvu. Posebno je to izraženo ljeti, jer su mnogi otišli na sezonski rad. Radnici, što je i normalno, više ne pristaju na male plate i rad bez prijave. Na društvenim mrežama neki lokali uporno traže ljude, uz napomenu da nude odlične uslove.

– Prije neki dan smo sjedili u jednom lokalu u centru Banjaluke. Našalili smo se s konobaricom da ćemo morati da peremo suđe, ako karticom ne može da se plati, jer keša nismo imali. Ona nam je, s osmijehom, ali vrlo ozbiljno rekla: ‘Ajte, molim vas, nemamo radnika – priča Banjalučanka Sanja P.

Rad za sitnu paru
Manjak radne snage primjetan je i u trgovini. Neki marketi stalno traže ljude za ad.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i turizma RS ističe da je nedostatak radne snage u trgovini akutni problem. Prema njegovim riječima, ono što je primjetno je da sada zapošljavaju radnike od 40 godina, pa na više, dok prije trgovci nisu htjeli ni da čuju da zaposle nekoga ko nema 20-ak godina.

– Prije je bila manija da to budu mladi koji su završili srednju školu godinu, dvije ranije. Sada djeca neće da rade u trgovini za tu sitnu paru, odlaze u inostranstvo i biraju šta će da rade. I dalje fali radne snage. Na primjer, kada čovjek uđe u trgovinu, mora da se okreće oko sebe da vidi trgovca, da mu nešto objasni, pokaže, da nađe šta mu treba. Po sistematizaciji, do 80 odsto je popunjenosti radnicima u trgovini – kaže Savanović za Srpskainfo.